Zaslađivači

S obzirom na česte nedoumice koje se pojavljuju vezano za korištenje proizvoda sa različitim zaslađivačima, evo nekoliko informacija kako bi Vam bilo jasnije jeste li dobro odlučili.

Izvor - coolinarika Dr Ignac Kulier

SUKRALOZA

Umjetno sladilo pod ovim nazivom (trgovačka marka "Splenda") slađe je od šećera 600-1000 puta, a dobiva se složenim postupkom kloriranja šećera. Za one koji se malo razumiju u kemiju, ne treba objašnjavati da su svi spojevi klora veoma štetni za organizam (npr.klorirana voda). Sukraloza je od strane FDA odobrena za uporabu u SAD i Kanadi 1998. godine i od tada se koristi za dijabetičare. Apsorbira se 11-27%, što znači da se metabolizira. U mnogim zemljama EU nije odobrena zbog pitanja sigurnosti. Naime, utvrđen je cijeli niz sporednih pojava : porast glikoziliranog hemoglobina, smanjivanje štitnjače, povećanje jetre i bubrega, atrofija limfnih čvorića, usporen rast, smanjenje crvenih krvnih stanica itd. Najviše se koristi u gumama za žvakanje i u raznim proizvodima za pečenje. Nema naknadni osjet u ustima i ne podiže razinu šećera u krvi.   

Pitanje - Jesu li umjetna sladila (ili neke nnjihove komponente) štetna? Ako jesu, na koji način? Postoji li ograničenje u doziranju sladila - iznad koje se količine  ne preporučuje uzimanje sladila?

Bitno je naglasiti da je dnevni unos tvari za zaslađivanje ograničen. U grupi umjetnih sladila, dnevno se najmanje smije unositi E954, saharin i njegove soli i to 2,5 mg/kg tjelesne težine, a najviše se smije unositi E951, aspartam i to 40 mg/kg tjelesne težine. Prema preporukama novo predloženog sladila  sukraloze, prihvatljivi dnevni unos (ADI) koji osigurava svakodnevnu konzumaciju bez posljedica za zdravlje je do 15 mg/kg tjelesne težine..... 

Uzimajući u obzir činjenicu da su europski zakoni jako rigorozni kada je u pitanju hrana, uvjereni smo da ćete pri kupovini dodataka prehrani donijeti ispravnu odluku.